Hrvatski paušalci pod udarom porezne uprave – da li sličan scenario čeka i obrtnike u BiH?
Paušalni obrtnici u Hrvatskoj našli su se na udaru poreznih vlasti koje tvrde da mnogi od njih zapravo rade u prikrivenom radnom odnosu, čime izbjegavaju plaćanje viših doprinosa i poreza. Iako se ovo trenutno dešava u Hrvatskoj, sličan pristup mogao bi uskoro zahvatiti i obrtnike u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu sve većeg pritiska na fiskalnu disciplinu i podizanje raznoraznih nameta za freelancere i obrtnike/samostalne preduzetnike.
Šta se dešava u Hrvatskoj?
Hrvatska porezna uprava posljednjih mjeseci šalje rješenja o dodatnim doprinosima i pokreće revizije poslovanja paušalaca, posebno onih koji imaju samo jednog klijenta, jednog glavnog i manje ili rade dugoročno i ekskluzivno za jednu firmu. Takvi poslovni odnosi tretiraju se kao zamjena za klasični radni odnos, čime se izbjegavaju doprinosi koji bi poslodavci morali plaćati da su te osobe u redovnom radnom odnosu.
Ovo je pokrenulo paniku među hiljadama obrtnika koji su godinama radili po pravilima koje je sama država omogućila – a sada se suočavaju s retroaktivnim naplatama, kaznama i potencijalnim gašenjem biznisa.
“Paušalni obrtnici plaćaju doprinose po paušalnoj osnovici. Kod plaća, doprinosi su veći – i zakonski ih je dužan platiti poslodavac. Ako se već tvrdi da je riječ o prikrivenom zapošljavanju, zašto je krivac i obveznik obrtnik, a ne onaj koji ga je ‘zaposlio’? Važno je naglasiti i sljedeće: Već izvršene uplate na ime poreznih davanja ne umanjuju (novo)utvrđene obveze. Tako je paušalni obrtnik dvostruko opterećen: najprije plaća poreze kao obrtnik, a zatim plaća poreze i doprinose na ‘plaću’. Za cijelo to vrijeme se status obrtnika ne mijenja. Ne može se istodobno negirati prava, a nametati obveze. Barem ne u pravno uređenoj državi”, upozorava jedna hrvatska advokatica.
Zašto bi ovo trebalo zabrinuti nas u BiH?
Iako BiH (još) nema striktan pravni okvir koji jasno definira pojam "prikrivenog radnog odnosa", zakonodavstvo i praksa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj sve više naginju povećanju kontrole obrtnika/SP-ova i freelancera, posebno onih koji sarađuju sa firmama u inostranstvu ili rade ekskluzivno za jednog klijenta.
U Federaciji BiH:
Paušalni obrti ne postoje u klasičnom smislu kao u Hrvatskoj, ali samostalni obrtnici i fizička lica su podložni nadzoru Porezne uprave FBiH.
Ako obrtnik ostvaruje sve prihode od jednog izvora, postavlja se pitanje da li se radi o stvarnoj nezavisnoj djelatnosti ili o prikrivenom radnom odnosu.
Inspekcije sve češće provjeravaju postojanje radnog prostora, marketing aktivnosti i nezavisnost u odlučivanju, kao elemente samostalnosti.
U Republici Srpskoj:
Preduzetnici su obavezni plaćati fiksne doprinose, ali i voditi poslovne knjige.
Kontrole poreske uprave sve više targetiraju fizička lica sa djelatnošću, posebno one koji dugoročno sarađuju s istim naručiocem, što podsjeća na aktuelni hrvatski slučaj.
Nema zvanične definicije prikrivenog radnog odnosa, ali poreski inspektori imaju sve veću slobodu u tumačenju odnosa između preduzetnika i klijenata.
Ko je najugroženiji?
Obrtnici sa samo jednim klijentom, bilo da je domaći ili strani.
Freelanceri koji rade isključivo za jednu firmu, bez dodatnih projekata ili klijenata.
Oni koji koriste obrtnu djelatnost kao "masku" za redovni rad, bez samostalnog odlučivanja i poslovnog rizika koji su najveći pokazatelji maskiranja.
Šta možete uraditi već sada?
Diverzifikujte klijente – pokažite da ste nezavisan biznis.
Vodite jasne ugovore koji ističu vašu nezavisnost.
Imate svoj branding, web stranicu, društvene mreže – to dokazuje da se bavite poslovanjem, a ne da ste „lažni zaposlenik“.
Konsultujte knjigovođu i pravnika – pripremite se za eventualne kontrole.
Evidentirajte poslovne rizike, ulaganja i druge poslovne aktivnosti koje ukazuju na vašu samostalnost.
Zaključak:
Iako Bosna i Hercegovina za sada ne ide tako agresivno kao Hrvatska, obrtnici/samostalni preduzetnici i freelanceri u BIH treba da budu svjesni mogućeg razvoja događaja. S obzirom na regionalne i evropske trendove, sve veća fiskalna disciplina i borba protiv rada na crno mogli bi dovesti i do revizije načina rada samostalnih preduzetnika.
Ne čekajte da dođe do problema – budite proaktivni, informisani i transparentni u svom poslovanju.